Najbolji španski teniseri kroz istoriju su Rafael Nadal, Karlos Alkaraz, Manuel Santana, Karlos Moja, Huan Karlos Ferero, Aleks Koreča i Andres Himeno.
Nismo posebno isticali mnoge druge Špance koji si bili sjajni teniseri, ali ne i oni najbolji: David Ferer, Emilio Sančez, Albert Kosta, Tomi Robredo, Alberto Berasategi, Nikolas Almagro, Roberto Bautista Agut, Fernando Verdasko, Feliks Mantilja i Felisijano Lopez.
Da bi smo sačinili listu u obzir smo uzimali nekoliko parametara, prvenstveno dva. Najbolju poziciju koju su teniseri na osnovu ATP bodovanja po turnirima imali i osvojene grend slem titule.
U nastavku teksta predstavljamo TOP 8 najboljih španskih tenisera kroz istoriju, rangiranih prema njihovim rezultatima, broju osvojenih titula, poziciji na ATP listi i ukupnom doprinosu popularizaciji ovog sporta. Nekih od njih su ušli u istoriju tenisa, recimo Rafael Nadal, koji spada i u najbogatije tenisere sveta. Pre samog početka saznajte kako se kladiti na tenis i uživajte u klađenju na tenis i teniskim kvotama uživo.
Možda će jednoga dana ispred “kralja šljake” biti Karlos Alkaraz. Ipak, potrebne su mnoge uspešne sezone da bi se njegovi teniski rekordi oborili, pogotovu 14 titula na Rolan Garosu (potencijalni osvajači Rolan Garosa se nisu naigrali na šljakastim teniskim podlogama za vreme njegove vladavine u Francuskoj), zbog kojeg je dinitivno ušao u istorju sporta.
Nije ovde potrebno posebno predstavljati “Bika sa Majorke”. Više o njemu možete saznati u biografiji Rafaela Nadala koju smo napisali za vas, a mi vam ostavljamo video sa najboljim trenucima epskog finala Otvorenog prvenstva Australije protiv Novaka Đokovića.
Sjajni Španac, koji je zakačio kraj karijera “Velike trojke”, tačnije samo Rafaela Nadala i Novaka Đokovića, teniskog GOAT-a i jednog od najboljih sportista svih vremena (više o njihovim duelima možete pročitati u našem tekstu “Đoković vs Alkaraz rivalstvo”), jer sa Rodžerom Federerom nije uspeo da ukrsti rekete za tenis.
Sa obojicom ima negativan međusobni skor. Svoje najteže bitke narednih godina vodiće sa Janikom Sinerom (obojica su osvajači Vimbldona). Više o Špancu čitajte u biografiji Karlosa Alkarasa koju je za vas pripremila Balkan Bet online kladionica.
Jedan od najvažnijih španskih tenisera u istoriji ovog sporta. Prvi Španac koji je osvojio titulu na Vimbldonu 1966. godine, uprkos tome što nije voleo igru na travnatoj podlozi. Tokom karijere osvojio je četiri Gren slema – dva Rolan Garosa (1961. i 1964), jedan US Open 1965. i jedan Vimbldon. Osvojio je 94 singl titule i bio je rangiran kao najbolji igrač sveta 1965. i 1966. godine.
Nekadašnji sakupljač loptica u madridskom teniskom klubu, zaljubio se u dimenzije teniskog terena, kojeg je nerado napuštao i posvetio život prebacivanju loptice preko mreže. Posebno se pamti njegova titula osvojena u Parizu 1964. godine, kao i finale 1961. protiv legendarnog Nikole Pjetranđelija, gde je Santana trijumfovao posle velike borbe u pet setova.
Iako su mu najveći uspesi došli pre početka Open ere, Santana je ostao aktivan i nakon što je 1968. godine ovaj sport postao profesionalni, osvojivši demonstraciono zlato na Olimpijskim igrama u Meksiku iste godine. Njegova poslednja velika titula došla je 1970. godine u Barseloni, kada je u finalu savladao čuvenog Australijanca Roda Lejvera, što je predstavljalo simboličan završetak vrhunskog perioda njegove karijere.
Nakon završetka aktivne igračke karijere, imao je važnu ulogu u španskom tenisu kao kapiten Dejvis kup reprezentacije tokom 80-ih i 90-ih godina, a bio je i direktor poznatog turnira u Madridu.
U Međunarodnu tenisku Kuću slavnih primljen je 1984. godine. Do kraja života bio je aktivan u promociji tenisa kroz svoj teniski klub u Marbelji, a 2020. okitio se prestižnog nagradom ITF Philippe Chatrier.
Vrhunac karijere doživeo je krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih godina. Profesionalnu karijeru započeo je 1995, a ukupno je osvojio 20 ATP titula. Najveći trenutak karijere doživeo je 1998. kada je osvojio Rolan Garos. U finalu je tada pobedio zemljaka Aleksa Koreču (inače, 6. na našoj listi) 3:0 u setovima (6-3, 7-5, 6-3).
Već sledeće godine, tačnije 15. marta 1999, Moja je postao prvi španski teniser u istoriji koji je zauzeo prvo mesto na ATP rang-listi u Open eri.
Pored trijumfa u Parizu, Moja je bio blizu još jednog Gren slema već 1997. godine. Tada je u finalu Australije izgubio od Pita Samprasa je u tri seta (6-2, 6-3, 6-3). Osim toga, Moja je ostvario zapažene rezultate i na US Openu, gde je stigao do polufinala 1998. godine, dok mu je na Vimbldonu najbolji rezultat bilo četvrto kolo 2004. godine.
Specijalista za zemljanu podlogu, Moja je bio naročito uspešan na turniru u Umagu, gde je osvojio čak pet titula. Takođe, bio je jedan od ključnih igrača reprezentacije Španije koja je osvojila Dejvis kup 2004. godine. Nakon završetka profesionalne igračke karijere 2010. godine, Moja je nastavio da ostaje značajna figura u tenisu kao trener Rafaela Nadala, dajući doprinos njegovim uspesima bogatim igračkim iskustvom.
Huan Karlos Ferero bio je jedan od najboljih španskih tenisera svoje generacije. Zvali su ga „El Mosquito“ jer je bio vrlo hitar. Postao je profesionalac 1998. godine, a najveći uspeh mu je titula na Rolan Garosu 2003. godine, kada je savladao Martina Verkera u finalu. Iste godine stigao je i do finala US Opena, ali je poražen od Amerikanca Endija Rodika (kojem je to bila jedina GS titula). Moja je u septembru 2003. dostigao je prvu poziciju na ATP listi, i tako postao tek drugi Španac u istoriji koji je bio broj 1.
Sakupio je 16 ATP titula, uključujući četiri Mastersa. Takođe, bio je važan deo španske Dejvis kup reprezentacije, osvojivši trofej sa nacionalnim timom u tri navrata – 2000, 2004. i 2009. godine. Posebno se istakao 2000. godine, kada je pobedama nad Patrikom Rafterom i Lejtonom Hjuitom doneo Španiji prvu istorijsku titulu u ovom takmičenju. Na Vimbldonu je ostvario najbolji rezultat 2007. i 2009. godine, stigavši do četvrtfinala, dok je na Australijan Openu 2004. igrao u polufinalu. Tu se isprečio Rodžer Federer.
Nakon povlačenja iz profesionalnog tenisa 2012. posvetio se trenerskom poslu. Godine 2019. počeo je da trenira mladog Alkaraza, kojeg je doveo do svetskog vrha, i pomogao mu da postane najmlađi broj jedan u Open eri. Ferero je poznat i po tome što vodi svoju tenisku akademiju u Viljeni, blizu Alikantea, gde prenosi bogato znanje i iskustvo novim generacijama tenisera.
Manuel Orantes bio je jedan od najistaknutijih španskih tenisera sedamdesetih godina prošlog veka. Na terenu je plenio elegancijom i tehničkom potkovanošću.
Osvojio je 33 titule u pojedinačnoj konkurenciji, među kojima se izdvaja trijumf na US Openu 1975. godine. Te godine ostvario je jedan od najvećih uspeha u karijeri: pobedio je čuvenog Amerikanca Džimija Konorsa u finalu.
Igrao je finale Rolan Garosa 1974. godine, gde ga je u završnom meču zaustavio švedski velikan Bjern Borg. Na Vimbldonu je stigao do polufinala 1972. godine, dok je na Australijan Openu njegov najbolji rezultat četvrtfinale 1968. godine. Tokom bogate karijere zabeležio je impresivan skor od 647 pobeda i 248 poraza u singlu.
U konkurenciji parova, rođeni Granađanin je takođe bio odličan, a čak 22 titule drži u svojim vitrinama. Bio je finalista Rolan Garosa u dublu 1978. godine. Nakon povlačenja 1984, ostao je cenjena figura u španskom tenisu zbog svog velikog doprinosa razvoju sporta u zemlji, kao i zbog izuzetne sportske i fer igre tokom cele karijere.
Iako nije osvojio nijedan gren slem, bio je drugi teniser sveta početkom 1999, te je zaslužio da se nađe na našoj listi. Profesionalnu karijeru započeo je 1991. i tokom narednih 14 godina osvojio je 17 ATP titula. Najveće uspehe na Gren slem turnirima zabeležio je na Rolan Garosu, gde je dva puta stigao do finala: prvo je 1998. poražen od zemljaka Karlosa Moje, i 2001. od Brazilca Gustava Kuertena.
Osvojio je, na primer, i ono što fali čak i Rafaelu Nadalu – titulu na završnom ATP mastersu 1998, a u finalu je savladao Karlosa Moju posle pet setova. Osim odličnih rezultata u singlu, Koreča je imao zapažene nastupe i u dubl konkurenciji. Zajedno sa Albertom Kostom osvojio je bronzanu medalju za Španiju na Olimpijskim igrama u Sidneju 2000. godine, čime je potvrdio da je svestran. Pamti se i njegova pobeda nad tada mladim Federerom godinu dana kasnije u četvrtfinalu Rolan Garosa.
Koreča je takođe imao važnu ulogu u osvajanju Dejvis kupa 2000. godine, kada je zajedno sa Huanom Karlosom Fererom predvodio Španiju do istorijskog trijumfa protiv Australije u Barseloni. Nakon završetka profesionalne karijere 2005. godine, ostao je prisutan u svetu tenisa kao komentator, analitičar i povremeni trener, nastavljajući da svojim iskustvom doprinosi razvoju ovog sporta u Španiji.
Andres Himeno bio je jedan od pionira španskog tenisa i jedan od prvih igrača iz te zemlje koji je ostavio značajan trag na međunarodnoj sceni. Rođen je u Barseloni 3. avgusta 1937. godine, a najveći uspeh njegove karijere desio se 1972. godine, kada je osvojio prestižni Gren slem turnir Rolan Garos.
Sa 34 godine, postao je najstariji osvajač tog turnira u Open eri, čime je pokazao svoju dugovečnost i kvalitet igre na zemljanoj podlozi. Pored ovog velikog trijumfa, Himeno je stigao i do finala Australijan Opena 1969, gde ga je savladao legendarni Rod Lejver, čuvan među osvajačima Australian opena.
Osvojio je za 14 godina karijere pet singl titula i ostvario impresivan rezultat od 159 pobeda i 85 poraza. Iako mu je najbolji rang na svetskoj teniskoj listi bio deveto mesto, njegov stil igre, preciznost i tehnička potkovanost svrstali su ga među najpoštovanije tenisere svog vremena. Himeno je takođe imao solidnu karijeru u dublu, osvojivši tri turnira i ostvarivši ukupno 94 pobede u konkurenciji parova.
Zbog svih zasluga 2009. je primljen u Međunarodnu tenisku Kuću slavnih. Himeno je preminuo 9. oktobra 2019. godine u svojoj rodnoj Barseloni nakon duže bolesti, ostavivši iza sebe bogato sportsko nasleđe.
Osim najvećih legendi španskog tenisa, vredno je pomenuti još nekoliko tenisera koji su ostvarili impresivne rezultate na svetskoj sceni. David Ferer, rođen 2. aprila 1982. godine, ostao je simbol neustrašive igre, velike borbenosti i fizičke izdržljivosti, stigavši do 3. mesta na ATP listi.
Premda nije osvojio nijedan Gren slem, redovno je bio učesnik završnica najvećih turnira i zasluženo je smatran jednim od najtežih protivnika u svoje vreme.
Sličan borbeni duh imao je i Tomi Robredo, specijalista za duge i iscrpljujuće mečeve, čiji je najbolji plasman bila 5. pozicija na ATP rangiranju.
Alberto Berasategi je svojevremeno bio sedmi na svetu, a posebno se istakao neobičnim forhendom i stilom igre. Pogledajte i sami kako je to izgledalo protiv Ivaniševića davne 1994. na Rolan Garosu, kada je Španac stigao do finala.
Nikolas Almagro, specijalista za šljaku, takođe je bio redovan učesnik završnica zemljanih turnira, osvojivši više ATP titula. U najboljim danima bio je 9. na svetu.
Roberto Bautista Agut, poznat po konstantnosti i preciznosti, takođe je uspeo da dostigne 9. mesto, ostvarivši značajne pobede protiv igrača iz Top 10.
Fernando Verdasko ostao je posebno upamćen po epskom polufinalu protiv Nadala na Australijan Openu 2009. godine, stigavši do 7. mesta na ATP listi.
Takođe, Feliks Mantilja je bio jedan od najuspešnijih španskih igrača na zemljanim terenima. Bio je 10. na svetu.
Treba istaći i tenisko nasleđe Emila Sančeza i Alberta Koste. Sančez, nekada 7. igrač sveta, imao je sjajnu karijeru u dublu, osvojivši čak 5 Gren slem titula, a kasnije je otvorio tenisku akademiju Sančez-Kasal. Albert Kosta osvojio je Rolan Garos 2002. i kasnije bio selektor Dejvis kup reprezentacije Španije.
Na kraju Felisijano Lopez, jedini koji je od svih pomenutih igrača bio van TOP 10. Tačnije, na 12. mestom kao najboljim plasmanom, ostao je zapamćen kao rekorder po broju uzastopnih nastupa na Gren slem turnirima i kao uspešan dubl igrač sa jednom Gren slem titulom u paru.
Svi ovi teniseri zauzimaju posebno mesto u istoriji španskog tenisa i zaslužuju da budu upamćeni po svojim jedinstvenim dostignućima i doprinosu razvoju ovog sporta. Ako volite i druge teniske teme, u Balkan Bet blog sekciji naći ćete i ko su najbolji srpski teniseri svih vremena, ko su najbolje teniserke sveta svih vremena, ko je ostvario najbrži servis u tenisu, ko su svi pobednici US opena ili koji su najduži teniski mečevi u istoriji.